Jezera predstavljaju vrijedne i posebno osjetljive vodne resurse, specifične po hidrologiji i ekologiji. To čini procese njihovim upravljanjem vrlo složenim i zahtjevnim. Jedan od problema je okolnost da se jezera za sada promatra i determinira uglavnom kao statičke sustave, sa značajkama koje su imali u povijesnom vremenskom razdoblju. No, za razumijevanje njihova djelovanja, kao i za predviđanje njihova ponašanja u izmijenjenim uvjetima, takve je složene sustave nužno analizirati kao dinamičke sustave – u kontinuitetu razvoja klimatskih i hidroloških procesa i promjena. Nepovoljni utjecaji klimatskih promjena se na većini jezera u Hrvatskoj već zapažaju u vidu smanjenja dotoka i opadanja razina, povećanja temperatura vode ili pak povećanja stupnja zaslanjenosti jezerske vode. To ugrožava njihovu hidrološku stabilnost i ekološku opstojnost. Očekuje da će do kraja ovoga stoljeća takve promjene intenzivirati, pa je za zaštitu jezerskih sustava potrebno osigurati prikladne upravljačke odgovore i rješenja.

U danom projektu, utemeljenom na brojnim prethodnim  istraživanjima voditelja projekta svih značajnijih jezera hrvatskoga krša (Vransko jezero na Cresu i kod Biograda, Plitvička jezera, Visovačko jezero na Krki, Baćinska jezera kod Ploča, Jezero kod Njivica), provesti će se hidrološka modeliranja utjecaja klimatskih promjena na vodnu bilancu jezera za više različitih klimatskih scenarija, te procijeniti rizike nepoželjnih posljedica na jezerske sustave i njihovu hidrološku stabilnost. Predviđena je uporaba modela iz domene  strojnog učenja – neuronskih mreža i regresijskih stabala odlučivanja koji su se tijekom prethodnih istraživanja pokazali vrlo primjereni za modeliranje takvih složenih nelinearnih sustava. Isto tako, modelirati će se i utjecaji različitih antropogenih količinskih pritisaka (korištenja vode, izvedenih hidrotehničkih zahvata) na takve sustave te moguće mjere adaptacije radi zaštite i prilagodbe jezerskih sustava očekivanim klimatskim promjenama.