Jedna od značajnih posljedica klimatskih promjena biti će ubrzan rast morske razine. Povrh toga na obalama Jadranskog mora, pa tako i Kvarnera, mogu očekivati sve učestalije ekstremne plime povezane s olujnim nevremenima (acqua alta). Kumulativni efekt povećanja oborina i uspora mora tijekom ekstremnih plima, mogu prouzročiti poplave na obalama. Do sada je slabo istraženo poznavanje utjecaja tih promjena na obalama Kvarnera pa i hrvatskoj obali Jadranskog mora u cjelini. Obale Kvarnera većim su dijelom stjenovite i stabilne. Prirodni šljunčani i pješčani žali su najranjiviji dijelovi obale, ali su iznimno važni za turizam. Pokrivaju relativno mali dio obala: na području Liburnije 11,5 % , na području Vinodola 13,5 %, na otoku Krku 10,3 %, na otoku Cresu oko 11,2 %, na otoku Lošinju 5,5 %, ali na otoku Rabu čak 20,7 %. Neki žali su razoreni, a drugi se primjetno smanjuju zbog neplanske izgradnje, ali i manjeg transporta sedimenata brojnim bujičnim vodotocima, zbog čega je smanjena prihrane tijela žala. Cilj ovog projekta je znanstvenim metodama odrediti stupanj ranjivosti obala Kvarnera u cjelini, a posebice područja žala, u sadašnjim klimatskim i oceanografskim prilikama i očekivanim promjenama u slijedećim desetljećima. Ta procjena obavit će se temelju predviđanja globalnih i regionalnih klimatskih modela, prikupljanja i sistematizacije podataka o stanju obala Kvarnera koja najvećim dijelom pripada teritoriju Primorsko-goranske županije. U sklopu terenskih i laboratorijskih mjerenja korist će se oprema laboratorija Građevinskog fakulteta iz projekta razvoja istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci (RISK). Na temelju takovih znanstvenih analiza predložiti će se tehnička rješenja radi umanjiva negativnih posljedica klimatskih promjena. To će biti značajne podloge za integralnim upravljanjem obalnim pojasom.