Polimorfizmi gena za fosfolipaze A2, ciklooksigenazu-2 i peroksisomnim proliferatorom aktivirani receptor alfa i odgovor na antipsihotičnu terapiju u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom


Poremećena kompozicija membranskih fosfolipida i deficit polinezasićenih masnih kiselina (engl. polyunsaturated fatty acid – PUFA), koji su kontinuirano opaženi u shizofreniji, impliciraju, u okviru fosfolipidne membranske hipoteze, poremećaj neurorazvojnih procesa i niza ostalih staničnih funkcija, među kojima se poseban značaj pripisuje abnormalnom mehanizmu prijenosa signala u stanicama. Poremećen prijenos signala u shizofreniji se, osim u disfunkciji neurotransmiterskih sustava u središnjem živčanom sustavu, reflektira i na perifernim stanicama. Njegova jednostavna manifestacija je oslabljena ili izostala vazodilatacija kože podlaktice nakon aplikacije otopine vitamina B (niacina), opažena u 24–90% bolesnika. Abnormalan bi prijenos signala, uslijed deficita, ali i neravnoteže n-3 i n-6 PUFA, mogao pridonijeti i drugim značajkama shizofrenije, kao što su pojačano stanje upalnog odgovora te poremećeni metabolizam lipida i glukoze, posebice nakon antipsihotične terapije. Rezultati našeg višegodišnjeg istraživanja ukazuju na značajan učinak polimorfizama u genima uključenim u metabolizam membranskih fosfolipida i PUFA na kliničke značajke shizofrenije, poput dobi nastupa bolesti, težine kliničke psihopatologije, osjetljivosti kože na niacin te koncentracije triglicerida i glukoze u plazmi. Antipsihotici, čija je osnovna uloga "ispravljanje" neravnoteže neurotransmiterskih sustava u mozgu, temelj su suvremene farmakoterapije shizofrenije, a novije spoznaje ukazuju na njihovu ulogu u modulaciji metabolizma membranskih fosfolipida i PUFA. Glavni cilj ovog farmakogenetskog istraživanja jest po prvi put ispitati doprinose li, i u kojoj mjeri, prethodno istraženi polimorfizmi gena za fosfolipaze A2 (PLA2), ciklooksigenazu-2 (COX-2) i transkripcijski čimbenik perokisomnim proliferatorom aktivirani receptor alfa (PPARα), odgovoru na antipsihotičnu terapiju u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom (s kriterijima sa shizofreniju ili shizoafektivni poremećaj). Nadalje, ispitat će se pridonosi li modulacija koncentracije glukoze i lipida u plazmi antipsihotičnom terapijom, pojedinačno, i u interakciji s ispitanim polimorfizmima, terapijskom odgovoru. Konačno, istražit će se moduliraju li polimorfizmi gena PLA2, COX-2 i PPARα koncentracije glukoze i lipida u plazmi bolesnika (prije uvođenja antipsihotične terapije i nakon osmotjedne terapije). Očekujemo da će ovo interdisciplinarno istraživanje pridonijeti daljnjem razumijevanju utjecaja genetičkih čimbenika uključenih u metabolizam fosfolipida i masnih kiselina na kliničku ekspresiju shizofrenije te pomoći u izboru prikladnih psihofarmaka za oboljele i probiru bolesnika s pojačanim rizikom za razvoj metaboličkih abnormalnosti, poput dijabetesa i dislipidemija, koje predstavljaju značajan uzrok morbididiteta i mortaliteta u shizofreniji.


Istraživački tim
Alena Buretić-Tomljanović alenabt@medri.uniri.hr
Hrvoje Jakovac hrvoje.jakovac@medri.uniri.hr
Diana Mance diana.mance@uniri.hr
KLEMENTINA RUŽIĆ klementina.ruzic@medri.uniri.hr
Vesna Šendula-Jengić vesna.sendula@gmail.com
Rebić, Jelena jrebic@net.hr
Peitl, Vjekoslav vjekoslav.peitl@gmail.com
Zaharija, Ira zaharija2000@yahoo.com
Smiljana Ristić smiljana.ristic@medri.uniri.hr

Doc. dr. sc. Sergej Nadalin dr. med.

Medicinski fakultet
Medicinski fakultet

e-pošta: sergej.nadalin@uniri.hr
prostorija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka


MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
CROSBI
Google scholar 113 7 5