"Biološki monitoring hlapljivih aromatskih ugljikovodika i njihov utjecaj na zdravlje ljudi Primorsko-goranske županije "


Dugogodišnji razvoj industrije na području Primorsko-goranske županije neupitno je doveo do određenog stupnja zagađenja okoliša, prije svega zraka, različitim toksičnim spojevima koji su po svome sastavu i koncentraciji potpuno strani živim organizmima i predstavljaju veliku opasnost za narušavanje njihove biološke ravnoteže. Stalnim napretkom u proizvodnji sve većih količina različitih naftnih frakcija, neophodnih u suvremenom razvoju, doveli smo do opasnog odnosa između stupnja zagađenja okoliša različitim toksičnim spojevima i zdravog (kvalitetnog) življenja. Određene količine različitih toksičnih tvari koje se svakodnevno ispuštaju u zrak, a putem industrijskih otpadnih voda u more, dovode do porasta učestalosti različitih oboljenja kod ljudi i poremećaja u biološkoj ravnoteži živih bića. Mnoge od tih tvari imaju vrlo jaka toksična djelovanja, a kako se slabo razlažu u vodi, dugo opstaju u samome okolišu. Toksične tvari mogu djelovati na žive organizme neposredno ukoliko oštećuju epitelne površine i ulaze u unutrašnje organe, te posredno ukoliko djeluju na ekološke uvjete. Primorsko-goranska županija se u Hrvatskoj smjestila na samome vrhu po broju izgrađenih industrijskih postrojenja u odnosu na svoju površinu. Na ovome području dugo godina djeluju INA rafinerija "Urinj", brodogradilišta "Viktor Lenac" i "3. Maj" , mnoge gradske i prigradske prometnice, Jadranska magistrala, Termoelektrana na području Općine Kostrena, koji posljedično dovode do ispuštanja toksičnih tvari. Kompletni zatvoreni pogon postrojenja INA rafinerija „Mlaka“ svoje je kapacitete preselio i nastavio raditi u Općini Kostrena, te tako danas predstavlja dodatni izvor za već opterećen okoliš različitim spojevima. Živeći i radeći  u takvome okruženju, ljudi su izloženi riziku po svoje zdravlje. Navedene tvrdnje su dokazale i preliminarna studije Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na području Općine Kostrena koje su vrlo uspješno realizirane 2008./2009. i 2012./2013. godine. Toksični spojevi kao što su BTEX (benzen, toluen, etilbenzen, izomeri ksilena) ispuštaju se u okoliš putem ispušnih plinova automobila i rada brojnih industrijskih postrojenja. Najtoksičniji po ljudsko zdravlje je benzen, koji je još davne 1982. godine agencija IARC  (International Agency for Research on Cancer) svrstala u kategoriju ljudskih kancerogena. Dokazano je da koncentracija unesenih BTEX-a u ljudski organizam korelira sa blizinom stanovanja ili djelovanja ljudi u odnosu na glavne gradske prometnice i industrijskih postrojenja. Opća populacija je trajno izložena tim spojevima. Razina izloženosti pojedine osobe zagađivalima iz okoliša (zrak, voda, hrana) može se procijeniti mjerenjem karakterističnih pokazatelja u biološkim uzorcima, Biološkim monitoringom. Biološki monitoring je prvi korak u procjeni toksičnih učinaka nekog zagađivala u ljudi. Pojedina područja Primorsko-goranske županije se zbog svega navedenog smatraju područjem relativnog rizika za zdravlje ljudi, jer predstavljaju područja koja su opterećena navedenim zagađivalima.Glavni cilj istraživanja je analiza eventualnih bioloških (imunoloških) i enzimatoloških promjena kod stanovništva koje još uvijek nisu niti kod nas, pa ni u  svijetu, u dovoljnoj mjeri definirane. Spomenute studije iz 2008./2009. i 2012./2013. godine ukazale su na čitav niz zdravstvenih rizika koji se pojavljuju kod stanovništva nekih područja Primorsko-goranske županije.Cilj ovog biološkog monitoringa je istražiti:

·         postoje li statistički značajne razlike u koncentraciji benzena, toluena, etilbenzena i izomera ksilena u urinu stanovništva Primorsko-goranske županije;

·         postoje li statistički značajne promijenjene vrijednosti imunoloških parametara u perifernoj krvi  populacije stanovnika u usporedbi sa sigurno neopterećenim područjem s obzirom na razvoj industrije;

·         postoje li statističke razlike u izražaju pojedinih enzima između populacijskih grupa u usporedbi s koncentracijama istih u populacije sa kontrolnog područja;

·         postoje li statistički značajne razlike u vrijednostima spirometrijskih parametara između ispitnih populacijskih grupa;

·         definirati i opisati  kvalitetu prehrane i njenog utjecaja na očuvanje zdravlja ispitivane populacije kao važnog faktora upravljanja zdravstvenim rizicima;

·         usporediti dobivene rezultate mjerenja koncentracija BTEX-a u stanovnika sa istima u okolnome zraku;

·         optimizirati eventualne profilaktičke mjere ukaže li se za to potreba.

Iz već realiziranih studija postoje pokazatelji koji ukazuju na porast kroničnih respiracijskih i kardiovaskularnih bolesti na području Primorsko-goranske županije, te su neophodni novi epidemiološki podaci o tim bolestima. Svrha istraživanja jest utvrđivanje pravog stanja stvari, a analizom dobivenih rezultata interveniralo bi se u cilju čuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Programom se planiraju nastaviti dugoročna istraživanja koja će biti fokusirana na javno-zdravstvene probleme koji se javljaju nakon dugotrajne ekspozicije štetnim čimbenicima. Za ispitivanja, donošenje zaključaka, planiranje i provedbu interventnih mjera, te evaluaciju, potreban je veći broj ispitanika, uzoraka i višegodišnje vrijeme praćenja. Ispitivani uzorci stanovništva anketirat će se o svome zdravstvenom stanju, a na temelju rezultata zdravstvene ankete odredit će se potrebni liječnički pregledi. U radu će se primijeniti rutinske i specifične kliničke i laboratorijske metode. Ispitanici će biti određeni na temelju prostorne raspodjele, zdravstvenog stanja i spremnosti na uključivanje u istraživanje. Za sva istraživanja postoji odobrenje nadležnog Povjerenstva za etička pitanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Svi ispitanici će biti informirani o uključivanju u ispitivanje i zatražit će se njihova pismena suglasnost. U prvim preliminarnim istraživanjima definirana su glavna obilježja stanja zdravlja i bolesti stanovništva. Mapirani su izvori zagađenja i određen je stupanj ekološke zagađenosti okoliša, kako bi se u slijedećoj fazi studije rad proširio na točno potrebne fokuse i započelo sa provedbom svih prije navedenih metoda istraživanja. U nastavku istraživanja provodit će se ekološki monitoring identificiranih zagađivača uz biološki monitoring hlapljivih aromatskih ugljikovodika i zdravstvenog stanja stanovništva. Istovremeno će se predlagati i nadzirati provedba mjera suzbijanja zagađenja i utjecaja na stanje zdravlja i bolesti u suradnji s definiranim Općinama i Gradovima koji su uključeni u predmetno istraživanje.

Primjena i značaj za lokalnu zajednicu ovoga istraživanja je slijedeći:

·         rezultati istraživanja imali bi primjenu u prevenciji eventualnih bolesti i mogućnostima liječenja već postojećih poremećaja otkrivanjem asimptomatski oboljelih u ranoj fazi kronične bolesti.

·         identifikacijom i određivanjem razine zagađenja dobit će se smjernice za rad na njihovu suzbijanju.

·         glavni rezultat ovog istraživanja bio bi postavljanje temelja za unaprjeđenje zdravlja stanovništva Primorsko-goranske županije, te održivi razvoj industrije u kontekstu zdravog života.

Očekujemo da će naši novi rezultati pomoći u procjeni i neophodnom stalnom praćenju imunološkog statusa stanovnika područja s visoko razvijenom naftnom industrijom, te funkcionalne sposobnosti pojedinih imunoloških stanica u imunološkoj obrani protiv svakodnevnih agenasa okoline. Naši rezultati mogli bi tako pripomoći u eventualnim profilaktičkim mjerama koje javno-zdravstvene institucije mogu provesti. Podaci bi zasigurno pridonijeli rasvjetljavanju i dokazivanju uključenosti pojedinih enzimatoloških mehanizama u ljudi kao posljedice okolišnog zagađenja hlapljivim aromatskim ugljikovodicima.

Pravilna prehrana preduvjet je za zdravu i radno sposobnu populaciju. Hrana, osim što omogućuje pravilno funkcioniranje organizma, pomaže izgradnju tijela, jača otpornost na bolesti izaziva i osjećaj ugode. U sve životne procese pa i one u organizmu je uključen kisik. Oksidacija je neophodna za dobivanje energije iz hrane, ali neki oblici oksidacije imaju neželjene učinke na organizam. Slobodni radikali nastaju normalnom oksidacijom u biokemijskim procesima kao nusprodukti, ali su i dio okolišnog zagađenja. Pušenje, prehrana bogata mastima, prekomjerno izlaganje suncu, pesticidi, herbicidi i ugljik monoksid dio su svakodnevice prosječnog čovjeka izloženog zagađenju zraka i procesiranoj hrani. Epidemiološke studije ukazuju na direktnu povezanost zagađenja zraka, osobito lebdećih čestica, sa kardiovaskularnim i plućnim bolestima. Dnevni unos antioksidanata, polinezasićenih masnih kiselina, pravilna prehrana bogata raznovrsnim namirnicama, može zaštititi organizam od tih štetnih tvari. Energetski udjel bjelančevina u strukturi cjelodnevnog obroka djece trebao bi biti između 10-15%, a u zdravih odraslih osoba 12%. Kako ugljikohidrati nisu esencijalne hranjive tvari, ne postoji preporuka dnevnog unosa (RDA), ali je poželjan energetski udjel 50-60% od dnevnog energetskog unosa. Preporuča se unos složenih ugljikohidrata, koji potječu od voća i povrća, kako bi osigurali potreban unos vitamina i minerala, ali i dijetalnih vlakana. Prisutnost dijetalnih vlakana u prehrani je važna radi prevencije kronične konstipacije, gojaznosti, smanjenja razine kolesterola u krvi i smanjenja rizika od oboljenja kao što su karcinom, kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Kao prevencija loših prehrambenih navika i oboljenja koja su posljedica visokog unosa masti, osobito zasićenih masnih kiselina, preporučuje se da energetski unos masti bude najviše 30%MJ/dan, s time da 10%MJ/dan potječe od polinezasićenih masnih kiselina, a manje od 10%MJ/dan od zasićenih. Ako osoba živi u sredini zagađenog zraka i ako pri tome ima loše prehrambene navike, može povećati rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih i plućnih bolesti. Kako pojedine populacijske grupe u Primorsko-goranskoj županiji žive u okolišu izloženom zagađenju zraka, procjenom njihovih prehrambenih navika utvrdili bi eventualne rizike od nepravilne prehrane, kao i unos zaštitnih hranjivih tvari. Za procjenu prehrambenih navika, odredili bi energetsku i hranjivu vrijednost cjelodnevnih obroka, unos zaštitnih hranjivih tvari, i te rezultate usporedili s preporučenim vrijednostima dnevnog unosa. Pravilna prehrana, osobito mediteranska, može zaštiti organizam od štetnih tvari ukoliko je bogata raznovrsnim namirnicama čime se omogućuje dnevni unos antioksidanata (vitamini A, E, C i minerali selen i cink), polinezasićenih masnih kiselina (omega-3) i dijetalnih vlakana. Glavni instrument za prikupljanje podataka o izboru namirnica te vrsti i količini unosa hrane u ispitivanoj populaciji čini kvantitativna metoda utvrđivanja učestalosti unosa namirnica. Njome se dobiju podaci o unosu energije, hranjivih i zaštitnih tvari, kolesterola i dijetalnih vlakana te unosa vode, alkoholnih pića i brze hrane.


Istraživački tim
Ines Mrakovčić-Šutić ines.mrakovcic.sutic@medri.uniri.hr
Sandra Pavičić-Žeželj sandra.pavicic@zzjzpgz.h
Ivana Šutić ivana.sutic@medri.uniri.hr
Vučenović Marina marina.vucenovic@zzjzpgz.hr
Salać Nataša tasana36@gmail.com
Vladimir Mićović ravnatelj@zzjzpgz.hr

Doc.dr.sc. Aleksandar Bulog dipl.san.ing.

Medicinski fakultet

mobitel: + 385 91 120-7615
e-pošta: aleksandar.bulog@medri.hr; aleksandar.bulog@zzjzpgz.hr; aleksandar.bulog@gmail.com
prostorija: Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeka
telefon: + 385 51 358 732


Doc.dr.sc. Aleksandar Bulog