Projekt se dijelom nastavlja na projekt Hrvatska pisana baština od 17. do 19. st. U dijelu vezanom za 18. i 19. st. produbljuje istraživanja pronađene rukopisne građe i tiskane hrvatske baštine, te je proširuje prema popularizaciji hrvatske baštine promatrana razdoblja. Istraživanja vezana uz 20. st. obuhvaćaju suvremenu jezičnu situaciju (jezik i govor), normativne procese te (ne)kreativna odstupanja od standarda.

Istraživanja su širejezikoslovna (povijesnojezična, kultururološka, identitetska) te užejezikoslovna (sociolingvistička, sintaktička, frazeološka i tekstološka).

Članovi tima obavijestili su 2012. g. znanstvenu javnost o pronalasku dvaju omota (16 svezaka, oko 600 listova) rukopisa jezikoslovca Šime Starčevića. U prethodnom je projektu ostvaren cilj (utvrditi autentičnost rukopisa i obaviti tekstološke analize), a planira se nastaviti s tekstološkim analizama preostalih rukopisa i upoznavanjem javnosti.

Očekuje se da rezultati sociolingvističkih istraživanja doprinesu poznavanju hrvatskoga jezičnog krajolika i jezika reklama u 19. i 20. st., a istraživanja tekstova iz 18. i 19. st. da upoznaju znanstvenu javnost s novim područjem povijesne sociolingvistike.

Sintaktička su istraživanja usmjerena suvremenoj i povijesnoj sintaksi (koja se u kroatistici povezuje s istraživanjima na Sveučilištu u Rijeci).

Rezultati frazeoloških istraživanja pokazat će hrvatsku frazeološku sadašnjost te je postaviti u kontrastivan odnos s frazeologijama drugih europskih jezika, posebice njemačkom.

Planiraju se sveobuhvatna tekstološka istraživanja građe iz 18. i 19. st.

Poseban je zadatak istraživanje hrvatskoga jezika kao nasljednoga, drugoga i/ili stranoga jezika, što uključuje terenska istraživanja i kolaboraciju sa stranim istraživačima.

U funkciji izvještavanja znanstvene javnosti i popularizacije znanosti planirane su aktivne mrežne stranice.

Potpora omogućava provođenje relevantnih temeljnih humanističkih istraživanja, čiji će rezultati proširiti istraživački portfelj užega tima.