PORTFELJ / SVEUČILIŠNI PROJEKTI

Portfelj

Prof. dr. sc.

Građevinski fakultet

Katedra za fiziku i druge predmete

Kontakt

Vidljivost

Arhitektura mreža kao mehanizam za opisivanje dinamike mozga, funkcionalnosti u fiziologiji, rapidnu emigraciju, izazove imigracije i nove telekom platforme

Prirodne znanosti /uniri projekti 2018

Znanstvenici nastoje razumjeti (i) kako razne funkcionalnosti  izranjaju u kompleksnim sustavima. Živi organizmi  nastoje izgraditi funkcionalnosti sparivanjem komplementarnih procesa---jedan sa svrhom da nešto gradi, a drugi da vrši korekcije. Od posebnog  značaja su mrežni sustavi kod kojih je svaki od ta dva procesa u svojoj zasebnoj fazi, a kad ih se postavi u blizini kritične točke spontano se generira flipanje ne samo faza, već i pripadnih procesa. Ta izmjena faza i njihovih procesa  može generirati jedan izranjajući  statistički zakon o sačuvanju, kao što su recimo synapse ili glucose homeostasis.  Nadalje, znanstvenici (ii) nastoje povezati naizgled nepovezane fenomene koji postoje na različitim skalama (mikro i makro). Na primjer, da li dobro poznata zakonitost iz psihologije, dugodosežno pamćenje, ali i zaboravljanje, ima svoje utemeljenje u neuroznanosti, preciznije u sličnim dugodosežnim kroskorelacijama medju neuronima. Nadalje, kako razumjeti (iii)  u kojoj mjeri su različiti tehnološki i društveni mrežni sustavi robustni na vanjske šokove? Kao primjer razmatrali bi efekte pojačane emigracije, ali i prebrze imigracije, koji dugoročno mogu imati fatalne efekte na ekonomsku i društvenu opstojnost svake države, pa tako i Hrvatske, jer u konačnici mogu izazvati domino efekt kao posljedicu medjuzavisnosti ljudi u društvenoj mreži. Kako izbjeći da imigranti žive u getima što su hubovi u teoriji mreža? U ovom projektu fenomene (i)-(iii) opisujemo i metodama razvijenim u teoriji mreža i statističkoj fizici. Nedavno je hrvatska firma Hipersfera čiji je voditelj BP  član dizajnirala telekom platformu nove generacije, zamjenjujući čvrste tornjeve klasičnih mobilnih mreža s postojanim zračnim letjelicama. Nova tehnologija nudi širok dijapazon usluga i znatna rezanja u operacijskim troškovima. Model bi  primjenili  za periodička snimanja urbanog područja u IC području i u nadzoru riječke luke  pri sankcioniranju brodova koji izbacuju ulja i smeće u more.

Istraživački tim

SURADNICI

Prof.dr.sc. Ivica Kožar dipl.ing.građ.,e-mail

Doc. dr. sc. Anamarija Perušić dipl. ing. mat.,e-mail

Marko Jusup,e-mail

Draško Tomić,e-mail

prof. dr. sc. Svjetlan Feretić ,e-mail

Sveučilišni projekti

Potpore 2014/2016