Zahtjevi europske regulative na energetsku činkovitost zgrada, korištenje obnovljivih izvora energije i ukidanje potrošnje fluoriranih ugljikovodika uvjetuju hitne promjene u konstrukciji rashladnih sustava i dizalica topline. Rashladni sustavi konstruiraju se i optimiraju za radnu tvar koju koriste. Veliku većinu radnih tvari koje se danas koriste čine fluorirani ugljikovodici čija će primjena do 2030. godine morati biti svedena na 21% razine potrošnje iz 2014. što postavlja problem pred industriju koja mora razviti nove sustave. Troškovi razvoja novih sustava prilagođenih novim radnim tvarima koje se ubrzano pojavljuju na tržištu mogu se smanjiti primjenom numeričkih simulacija, uz uvjet da se razviju detaljni numerički simulacijski modeli čiji stupanj složenosti osigurava rezultate koji daju kvalitetnu sliku o mogućnosti primjene neke rade tvari u rashladnom sustavu ili dizalici topline određene konstrukcije i namjene. Prethodno provedena znanstvena istraživanja i iskustvo projektnog tima na izradi numeričkih simulacijskih modela omogućiti će da se ostvari cilj izrade stacionarnih i dinamičkih detaljnih simulacijskih modela modularne izvedbe koji omogućuju uključivanje različitih komponenti rashladnog sustava  u modele različitih tipova i kapaciteta rashladnih uređaja i dizalica topline radi dobivanja novih znanstvenih spoznaja o opravdanosti primjene pojedinih novih radnih tvari u novim sustavima ili zamjene radnih tvari novima u postojećim sustavima. Dio rezultata razvijenih numeričkih modela verificirat će se eksperimentalno u laboratorijima Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, laboratorijima drugih sveučilišta i industrijskim laboratorijima.  Planirana je izrada doktorskih disertacija na temu projekta, udžbenika i znanstvenih knjiga, i značajnog broja radova radova u časopisima A baze i radova na međunarodnim skupovima.