(Meta)kognitivne, afektivne i motivacijske odrednice uspješnosti u učenju u različitim okruženjima


U skladu s glavnim ciljem provedeno je istraživanje kognitivnih, metakognitivnih i motivacijskih čimbenika uspješnosti učenja studenata na Sveučilištu u Rijeci. Sastavljen je Upitnik o iskustvu studiranja i primijenjen je na uzorku od 1431 studenta prve i druge godine preddiplomskih odnosno integriranih studija Sveučilišta u Rijeci. Analiza prediktora uspješnosti studenata na studiju pokazala je da su odrednice uspješnosti studenata specifične za znanstvena područja studija. Odrednice koje su utvrđene za sva znanstvena područja su prethodno znanje (utvrđeno uspjehom u SŠ i na maturi) te motivacija (interes i akademski ciljevi) i način učenja studenata. Rezultati dobiveni istraživanjem odrednica uspješnosti prezentirani su Stručnom vijeću Centra za studije i Odboru za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci, kao i na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta, Odjelu za matematiku te na Građevinskom fakultetu.

Provedeno je i istraživanje učinka poučavanja na metakognitivne procjene i konceptualne promjene kod studenata s ciljem ispitivanja individualnog i suradničkog učenja na konceptualne promjene. Istraživanje je provedeno na tri generacije studenata nastavničkih studija. Istraživanje je bilo longitudinalno i studenti su ispitani prije i nakon poučavanja specifičnog sadržaja. Rezultati su pokazali da vlastita pogrešna uvjerenja koja studenti imaju prije poučavanja dijelom zadržavaju i nakon poučavanja iako točnije procjenjuju vlastito znanje. Studenti u uvjetu suradničkog učenja bolje su prepoznavali principe uvjetovanja od studenata u uvjetu individualnog učenja, ali nije bilo razlike u objašnjenjima prepoznatih principa.

Također usmjerili smo se i na učinak različitih okruženja učenja (predavačka nastava, laboratorijska nastava, projektna nastava, uporaba tehnologije u nastavi) na učenja kod različitih dobnih skupina. U okviru istraživanja provedenog na Sveučilištu u Rijeci ispitani su i nastavnici različitih sastavnica Sveučilišta. U poučavanju na studijima prirodnih i tehničkih znanosti najučestalije se koriste problemski zadatci, pa predavanja, a u društvenim i humanističkim znanostima redoslijed je obrnut. E-učenje jednako se učestalo koristi u svim područjima. Suradničko učenje se češće koristi na studijima društvenih i humanističkih znanosti. Ovi su rezultati prezentirani su Stručnom vijeću Centra za studije Sveučilišta u Rijeci.

Provedeno je i istraživanje psiholoških aspekata upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u osnovnom obrazovanju na uzorku učenika od 5. do 8. razreda. Rezultati su pokazali da se u nastavi IKT koristi uglavnom za prikazivanje e-udžbenika, prezentacija i video-materijala. Učenici koji koriste iPad češće koriste IKT za uvježbavanje zadataka i prikazivanje vlastitih uradaka, dok se u manjoj mjeri IKT koristi za rješavanje problemskih i suradničkih zadataka. Učenici koji ne koriste iPad prepoznaju najviše negativnih i najmanje pozitivnih aspekata IKT-a, i imaju manje pozitivne stavove prema korištenju tableta u nastavi u odnosu na učenike koji koriste iPad. Nije utvrđen učinak korištenja IKT-a na motivacijske varijable i na školski uspjeh.

 


Istraživački tim
dr.sc. Sanja Rukavina, izv.prof. sanjar@math.uniri.hr
dr.sc. Barbara Rončević Zubković, docent u naslovnom zvanju roncevic@ffri.hr
dr.sc. Rosanda Pahljina-Reinić rosanda@ffri.hr
dr.sc. Svjetlana Kolić-Vehovec, redoviti profesor u trajnom zvanju svjetlana.kolic.vehovec@ffri.uniri.hr

Dr.sc. Svjetlana Kolić Vehovec red.prof.

Filozofski fakultet

prostorija: F-365
e-pošta: skolic@ffri.hr
mobitel: 099 211 6583

Google znalac
ResearcherID
ORCID