Identificiranje biološki važnih osobina ličnosti kroz neverbalnu komunikaciju i autonomnu aktivaciju


Istraživanja u području psihologije ličnosti temelje se prvenstveno na upitničkim mjerama, što znači da ispitanike direktno pitamo o njihovim uobičajenim ponašanjima, potrebama ili subjektivnom iskustvu, ili za iste informacije pitamo osobe koje ispitanike poznaju. Iako predstavljaju vrijedan izvor podataka, ovakve mjere posjeduju i brojne nedostatke koji se mogu otkloniti kroz njihovo kombiniranje s manje transparentnim mjerama, poput direktnih mjera ponašanja ili pak mjera reakcija autonomnog živčanog sustava, oboje u kontekstu situacija koje su relevantne za individualne razlike od interesa. Ponašajne i autonomne mjere ne predstavljaju zamjenu nego su dodatak upitničkim mjerama i mogu pomoći u otklanjanju problema kao što su socijalno poželjno odgovaranje, nemogućnost uočavanja traženih informacija od strane ispitanika i slično, ali također mogu pomoći u identificiranju i boljem konceptualiziranju nekih (novih) dimenzija individualnih razlika. Početna ideja ovog pravca istraživanja je da pomoću mjerenja sustavnih varijacija u neverbalnim i autonomnim reakcijama u socijalnoj situaciji i njihovim kombiniranjem s upitničkim mjerama možemo identificirati one upitnički mjerene osobine ličnosti i njihove elemente koji se reflektiraju u teorijski važnim reakcijama pojedinca. Iako se radi o djelomično eksploratornim istraživanjima, polazimo od nekoliko općih hipoteza. Prvo, varijacije u ponašanjima za koja postoje indicije da su biološki važna u smislu njihovog većeg potencijalnog (teoretskog) utjecaja na preživljavanje i reprodukciju u socijalnom kontekstu korelirati će u većoj mjeri s osobinama ličnosti na općoj razini nego li ostala opažljiva ponašanja koja također variraju među pojedincima. Drugo, navedena biološki važna ponašanja u najvećoj će mjeri korelirati s osobinama ličnosti koje su najvažnije za preživljavanje i reprodukciju u socijalnom kontekstu. Treće, te će korelacije biti (još) veće kada se radi o osobinama koje su u većoj mjeri uočljive opažačima. Konačno, očekujemo da će upravo te osobine korelirati s indikatorima aktivacije autonomnog živčanog sustava. Serija istraživanja koja se preklapa s opisanim istraživačkim problemima već se provodi, a ovdje predložene hipoteze će se početi testirati nakon što provedemo već započeta pilot istraživanja koja su usmjerena na razvoj novih metoda mjerenja, prvenstveno automatskog mjerenja neverbalne komunikacije i proksemike pomoću korištenja instrumenta za mjerenje pokreta (Kinect) i razvoja odgovarajućih algoritama za obradu podataka dobivenih mjerenjem neverbalnih ponašanja.


Istraživački tim
Igor Kardum kardum@ffri.hr
Jasna Hudek-Knežević hudekj@ffri.hr
Vingerhoets vingerhoets@uvt.nl
van Emden Robin robin@pwy.nl
Bylsma Lauren bylsmalm@upmc.edu
Petra Anić panic@ffri.hr

viši asistent Asmir Gračanin PhD

Filozofski fakultet
Filozofski fakultet
Filozofski fakultet

prostorija: 361
e-pošta: agracanin@ffri.hr