Ekonomska znanost na raskrižju: teorijski pristup budućnosti globalizacije, kapitalizma i ekonomske teorije


Ekonomska znanost, koja je do vremena suvremene globalizacije uglavnom odražavala nacionalne ekonomske interese, transformira se u ekonomsku znanost koja odražava interese novih temeljnih subjekata globalizacije društva, kao što su transnacionalne mega-korporacije i transnacionalne mega-banke. Kada (i ako) konačno dođe do morbidne afirmacije prvoga načela globalizacije – profita, tada će globalno društvo biti spremno za svoju preobrazbu u post-tržišno gospodarstvo i post-kapitalističko društvo, a ekonomska znanost će izgubiti svoj smisao odnosno imati će status isprazne znanosti. Predloženo istraživanje ustvari polazi od pretpostavke da je današnja ekonomska znanost na raskrižju. Drugim riječima, postojeća ekonomska paradigma (znanost) postala je invalidna i irelevantna za suvremeni globalizirani realitet. Naime, temeljni ekonomski subjekti našega doba su spomenute transnacionalne mega-korporacije i transnacionalne mega-banke kao lideri i zrcalni odraz procesa globalizacije. Temeljno mikroekonomsko načelo njihovog ponašanja je načelo rastućih prinosa i padajućih troškova! Transnacionalizacija ili globalizacija svjetske ekonomije formira globalno tržište, ali tržište čija je jedna od glavnih karakteristika imperfektna konkurencija s prevladavajućom oligopolnom tržišnom morfologijom. Neoklasična ekonomska teorija u vrijeme globalne ekonomije zavrjeđuje da ide u ropotarnicu povijesti. Opet, globalna ekonomija nema svoju teorijsku konstrukciju promatrano iz kuta globalne ekonomije u cijelosti, tj. iz tzv. makroplana. Umjesto „laissez-faire“, malih i srednjih poduzeća, konvergencije, razvijenosti, primijenjena neoklasika dovela je do potpuno suprotnih pojava u realnom svijetu tj. do realne bijede na jednoj strani i ogromne koncentracije moći (političke, ekonomske, religijske) i kapitala na drugoj strani. Globalizacija je u javnosti predstavljena kao esencijalan model koji polučuje samo pozitivne atribute, iako se u stvarnosti njene komponente temelje na hegemoniji i pretvaranju čovjeka u „efektivnog stroja“ uz zanemarivanje egzistencijalnih životnih potreba i dostojanstva. Jedan od bitnijih ciljeva ovog istraživanja biti će detektirati probleme koje nosi globalizacija, kritička analiza ekonomskog društvenog poretka, ukazati na nepravednosti ekonomskog sistema koji privilegira manji broj političke, intelektualne i korporacijske društvene elite spram običnog čovjeka, željnog rada i slobode. Neoliberalni kapitalizam (koji se također nalazi na u procesu tranzicije) omogućio je monopolizaciju svih faktora koji imaju najveće utjecaje na društvo u cjelini, te učinio demokraciju društvenim uređenjem na papiru. U svim navedenim konstatacijama opravdano je postaviti pitanje: „A gdje je tu ekonomska znanost?“ Intelektualci su kroz cijelu povijest bili kritičari nepravednih sistema koji generiraju nejednakost i pokretači pozitivnih društvenih promjena. Danas, ekonomska znanost koja nosi veliki teret odgovornosti ekonomske krize velikih razmjera, te budućih negativnih predviđanja u socijalnim segmentima života ljudi, premalo ili nimalo kritizira teoriju neoliberalnog klasičnog modela koji penetrira materijalne vrijednosti iznad duhovnih i moralnih vrijednosti. Istraživanje će razraditi i ponuditi odgovore i rješenja te alternativni pristup (makro)ekonomiji. Također, doprinos istraživanja odraziti će se kroz brojna ekonomska područja, polazeći od ekonomskih integracija, te od makro do mikroekonomije, međunarodnih financija i suvremenih ekonomskih teorija. Očekuje se da će rezultati ovog istraživanja biti primjenjivi prvenstveno u teorijskom smislu, a potom i aplikativnom smislu kroz kvalitativnu analizu dosadašnjih učinaka globalizacijskih procesa te davanje smjernica za nastavak rada na kritici neoklasične teorije odnosno afirmacije novih ekonomskih škola koje u svojim promišljanjima donekle odstupaju od teze neoklasične ekonomske logike tražeći bolje odgovore na postojeće ekonomske probleme. Korištenjem potpore Sveučilišta omogućit će se proširenje istraživačkog portfelja, prvenstveno kroz buduću suradnju sa domaćim i stranim profesorima odnosno fakultetima koji se bave novim izučavanjima ekonomske znanosti.


Istraživački tim
Vesna Buterin vesna.buterin@efri.hr
Igor Cvečić igor.cvecic@efri.hr
Velić Ismar velicismar@efri.hr
Pavle Jakovac pavle.jakovac@efri.hr

dr. sc. Pavle Jakovac

Ekonomski fakultet
Ekonomski fakultet

e-pošta: pavle.jakovac@efri.hr
mobitel: 091/8939523
prostorija: Ekonomski fakultet, Ivana Filipovića 4, 51000 Rijeka, Kabinet 62/III


MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google Scholar 42 4 0