Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja


 

Novija istraživanja sve više ističu važnost biopsihosocijalnog pristupa zdravlju i bolesti, posebice u području gastrointestinalnih bolesti i poremećaja. Cilj je planiranog istraživanja bio ispitati prediktivnu vrijednost bioloških (kortizol, kalprotektin, mjere autonomne kontrole srčane aktivnosti) i psihosocijalnih (raspoloženje, dnevni stresni događaji, osobine ličnosti, anksioznost, depresivnost, socijalna podrška) odrednica sindroma iritabilnog crijeva za objašnjenje simptoma bolesti i kvalitete života oboljelih osoba. U istraživanju je sudjelovalo 49 pacijenata s dijagnosticiranim sindromom iritabilnog crijeva, koji se liječe u gastroenterološkoj poliklinici Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Interne klinike Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Koristili smo veći broj psiholoških i fizioloških mjera. Ovakvo objedinjavanje bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika upravo proizlazi iz biopsihosocijalnog pristupa bolesti i zdravlju koji se pokazuje ključnim za razumijevanje funkcionalnih crijevnih poremećaja. Osim standardnih metoda (primjena psiholoških upitnika te mjerenja kortizola u krvi i fekalnog kalprotektina), sudionici su mjerili varijabilitet srčanog rada. Radi se o relativno novoj metodi koja omogućava uvid u parasimpatičku aktivnost te simpato-vagusnu ravnotežu. Dinamička je ravnoteža između simpatičkog i parasimpatičkog autonomnog sustava osnova održavanja stabilnosti i zdravlja organizma. U istraživanju su korištene i dvije vrste dnevnika s ciljem dvotjednog praćenja simptoma bolesti, raspoloženja i dnevnih stresnih događaja. Ovakvo kontinuirano praćenje omogućilo je uvid u dinamiku odnosa između simptoma, raspoloženja i razine stresa, što nije moguće pri standardnoj jednokratnoj primijeni upitnika. Opisani pristup istraživanju i praćenju odrednica sindroma iritabilnoga crijeva omogućio je bolje razumijevanje razvoja i održavanja navedenoga poremećaja, ali i planiranje učinkovitijih intervencija usmjerenih poboljšanju kvalitete života oboljelih osoba. 

 

Sažetak dobivenih rezultata istraživanja

Rezultati su uputili na važnost biološkog markera kalprotektina za tjelesnu kvalitetu života (bol, tjelesna ograničenost radi simptoma bolesti i dr.). Uz kalprotektin, značajnim prediktorom tjelesne kvalitete života pokazala se depresivnost, koja ujedno uz pozitivno raspoloženje opisuje dio varijance mentalne komponente kvalitete života (socijalno i emocionalno funkcioniranje osobe). Prevedena je i prilagođena Mjera visceralne osjetljivosti (Labus i sur., 2004., 2007.) koja se pokazala izvrsnim pokazateljem izraženosti simptoma u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Prilagođena je slikovna mjera Percipirane opterećenosti bolešću (PRISM-RII, autori: Klis i sur., 2008). Korištenjem ove slikovne mjere pokazali smo da osobe sa sindromom iritabilnog crijeva koje svoju bolest percipiraju većom imaju višu visceralnu anksioznost, nižu opću kvalitetu života i izvještavaju o težim simptomima. Rezultati upućuju da je značajan prediktor težine simptoma oboljelih od sindroma iritabilnoga crijeva intenzitet stresnih događaja. Neuroticizam, anksioznost i depresivnost oboljelih pokazali su se kao značajni prediktori njihove kvalitete života, neovisno o fiziološkoj mjeri koja je uz njih analizirana. Depresivnost se pokazala kao značajan prediktor intenziteta stresnih događaja indirektno, odnosno pokazalo se da depresivnost posredno putem stresnih događaja ima efekte na težinu simptoma. Dnevni stresni događaji pokazali su se povezanima s težinom simptoma, međutim obrasci povezanosti razlikuju se među sudionicima istraživanja. Pozitivno i negativno raspoloženje također su povezani s težinom simptoma, u čemu također postoje razlike među sudionicima. Također, pokazalo se da je varijabilitet pozitivnog raspoloženja povezan s odnosom dnevnih stresnih događaja i težine simptoma, pri čemu oboljeli s većim varijabilitetom pozitivnog raspoloženja imaju više korelacije stresa i težine simptoma.

 

 


Istraživački tim
dr.sc. Goran Hauser, docent goran.hauser@medri.hr
Sanda Pletikosić spletikosic@ffri.hr
prof. dr.sc. Dan L. Dumitrascu ddumitrascu@umfcluj.ro
Ivana Plavšić, dr.med. plavsicivana43@yahoo.com
prof. dr.sc. Mladenka Tkalčić mladenka.tkalcic@ffri.hr

prof.dr.sc. Mladenka Tkalčić

Filozofski fakultet
Filozofski fakultet
Filozofski fakultet

prostorija: f-337
e-pošta: mlat@ffri.hr
mobitel: 0989080257


MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google Scholar 330 8 8