Izražaj i prognostički značaj LMO2 i STAT3 proteina kao biljega angiogeneze u difuznom B-velikostaničnom limfomu


Trećinu svih ne Hodgkinovih limfoma čini difuzni B velikostanični limfom (DLBCL) koji spada u skupinu agresivnih limfoma. DLBCL pokazuje raznolikost u kliničkoj prezentaciji, imunofenotipskim značajkama, genetičkim abnormalnostima i ishodu bolesti. Istraživani su brojni prognostički čimbenici s ciljem prepoznavanja podskupina bolesnika s različitim ishodom bolesti koji stoga zahtijevaju različite terapijske pristupe. Angiogeneza je neophodan proces tijekom tumorigeneze, a njezin se značaj u limfoma istražuje. Regulirana je brojnim čimbenicima, od posebnog je značaja VEGF koji se pojačano eksprimira u malignih tumora. Bolje razumijevanje procesa koji upravljaju angiogenezom, istraživat će se i kroz moguću vezu aktivnog NF-кB i pojačane ekspresije VEGF. Istraživanja potvrđuju ulogu transkripcijskog faktora STAT3 i LMO2 proteina u angiogenezi solidnih tumora, ali je njihova uloga u limfoma nejasna. Stoga, analizirat će se i moguća povezanost STAT3 i LMO2 s pojačanom ekspresijom VEGF. Dakle, cilj je ovog istraživanja ustanoviti značaj angiogeneze u DLBCL. U retrospektivnom bi se dijelu istraživanja na arhivskom materijalu tumorskih uzoraka na oko 12o bolesnika s DLBCL, dijagnosticiranih i liječenih na Hematološkom odjelu KBC Rijeka tijekom zadnjih 5 godina, utvrdili angiogeni čimbenici koristeći klasične morfološke i imunohistokemijske metode te računalno potpomognutu analizu slike. Prvo, utvrdili bi izražaj VEGF, STAT3 i LMO2 u DLBCL i istražili povezanost tog izražaja s već definiranim imunofenotipovima GC i non-GC podskupina DLBCL. Drugo, izražaj VEGF, STAT3, LMO2 usporedili sa izražajem NF-кB. Treće, utvrdili izražaj VEGF, STAT3 i LMO2 na endotelnim stanicama i potom usporedili s MVD u tumoru. Četvrto, izražaj VEGF, STAT3, LMO2, i NF-кB usporedili s kliničkim obilježjima bolesti, odgovorom na terapiju i preživljenjem. U prospektivnom dijelu istraživanja u 20-tak bolesnika sa DLBCL prikupilo bi se mikrodisekcijom limfomsko tkivo iz tumorskog tkiva, iz njega izolirala DNK te se RT-PCR dokazivala cDNK za VEGF, STAT3 i LMO2, čime bi se usporedbom s kontrolom, odgovorilo da li limfomske stanice imaju potencijal lučenja angiogenih čimbenika. Istraživanje je opravdano obzirom da brojne studije ukazuju na primjenu antiangiogenih agenasa u cilju stimulacije inhibicije brojnih putova.


Istraživački tim
Ksenija Lučin, Prof.dr.sc. ksenija.lucin@medri.uniri.hr
Koraljka Rajković-Molek, mr.sc. koraljka.rajkovic@ri.t-com.hr
Antica Duletić-Načinović Prof.dr.sc. anticadn@gmail.com
Dragana Grohovac, dr. med. dzd_rijeka@yahoo.com
Vedrana Gačić, mr.sc. ranko.gacic@tel.net.ba
Ivan Host, dr.med. host1357@gmail.com
Sanja Balen, Prof.dr.sc. sanja.balen@medri.uniri.hr.

izv. prof.dr.sc. Antica Duletić-Načinović dr.med.

Fakultet zdravstvenih studija
Medicinski fakultet

e-pošta: antica.duletic-nacinovic@ri.t-com.hr
telefon: 051 658 122
konzultacije: Katedra za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Trg braće Mažuranića 10, 51000 Rijeka) Zavod za hematologiju,reumatologiju i kliničku imunologiju, KBC Rijeka

UNIRI javni profil
Crosbi



MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google scholar javni profil 143 7 4