Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija alergijskih bolesti


Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća alergijske bolesti  postale su najčešće kronične bolesti u dječjoj dobi. Glavna hipoteza istraživanja je da odstupanja u sastavu i raznolikosti crijevne mikrobiote utječe na razvoj atopijskog dermatitisa (AD) i drugih alergijskih bolesti. Primarni cilj istraživanja je stvaranje strategije primarne, sekundarne i tercijalne razine prevencije AD. Sekundarni ciljevi mogu se svesti na jedno pitanje: da li se analizom intestinalne mikrobiote može dokazati da jednostavne i lako izvedive preventivne mjere mogu smanjiti senzitizacija i simptome alergijskih bolesti? U prospektivnoj studiji uključiti će se sva djeca s AD u Primorsko - goranskoj županiji u dobi od 0 do navršenih 3 godina života. Ispitanici će se regrutirati iz skupine neonatalne kohorte koju će činiti sva zdrava, terminska novorođenčad rođena u periodu provođenja studije s pozitivnom obiteljskom anamnezom za atopiju i druge skupine ispitanika do navršene treće  godine života koji boluju od atopijskog dermatitisa. Dio ispitanika biti će randomizirani u dvije grupe, probiotici (grupa 1) ili placebo (grupa 2); istraživanje će biti randomizirano, dvostruko slijepo, s placebo kontrolnom grupom. Grupa 1 primat će probiotičke sojeve Lactobacillus rhamnosus GG®, LGG® i Bifidobacterium BB-12®. Uzorkovana stolica radi analize mikrobiote kultivirati će se selektivnim i diferencijalnim podlogama, dodatno će se izvoditi molekularne analize bakterijske DNA/RNA. V3 regija bakterijske 16S rRNA amplificirati će se PCR metodom pomoću PRBA338-GCf i PRUN518r početnica. Separacija PCR fragmenata vršit će se DGGE (denaturing gradient gel electrophoresis) odnosno PFGE (pulsed-field gel electrophoresis) metodom. Kao rezultat studije očekujemo da primjena probiotika utječe na sastav crijevne mikrobiote, smanji broj bolesnika s AD (preventivno djelovanje), ima utjecaj na liječenje ekcema ili na progresiju senzitizacije novim alergenima kao i na razvoj druge alergijske bolesti (sekundarna i tercijarna prevencija). Identificiranjem rizičnih grupa i prediktivnih čimbenika pokušati će se dugoročno smanjiti prevalencija AD. Uvest će se metodologija kvanititativne i kvalitativne analize intestinalne mikrobiote bazirana na DNA sekvencioniranju te će se rasvijetliti korelacija s fenotipom AD.

 


Istraživački tim
Aleksandar Ovuka, dr.med. aovuka@vip.hr
Iva Bilić Čače ivabilic@yahoo.com
mr.sc. Neven Čače,doktor medicine ncace1@gmail.com
Barbara Kvenić, dr.med. barb.kvenic@yahoo.com
Srđan Banac, redoviti profesor srdjan.banac@medri.uniri.hr
Zrinka Korotaj Rožmanić zrinka.korotaj@ri.t-com.hr
mr.sc. Kristina Lah Tomulić klahtomulic@gmail.com

Prof.dr.sc. Brigita Tićac dr.med.

Medicinski fakultet


Google Scholar
Brigita Tićac