Rasprave o tome što je dobar život i kako ga ostvariti započeli su grčki filozofi, a tim se pitanjem posljednjih petnaestak godina intenzivno bave istraživači u pozitivnoj psihologiji. Mentalno zdravlje se ne može poistovjetiti s izostankom psiholoških problema nego sa sposobnošću pojedinca da vodi ispunjen i smislen život. Razne teorije pokušavaju objasniti što je psihološka dobrobit i koje su njene odrednice. Hedonizam i eudamonizam različito određuju važnost pojedinih životnih ciljeva, a kulturni kontekst oblikuje vrijednosti pa tako i način na koji pojedinac želi postići psihološku dobrobit.

Glavni cilj dosadašnjih istraživanja bio je ispitati kako mladi ljudi mogu postići psihološku dobrobit. Pokazalo se da osobne snage i potencijali imaju važnu ulogu u pozitivnom razvoju adolescenata te da intrinzični ciljevi povećavaju psihološku dobrobit jer zadovoljavaju psihološke potrebe.

Dalja istraživanja usmjerit će se na tri područja. Prvo se odnosi na istraživanje sreće u različitim kulturama. Unatoč značajnom napretku u razumijevanju sreće na teorijskoj i metodološkoj razini, potrebno je provjeriti postojeće definicije sreće i dopuniti onima koje daju ljudi iz različitih kultura. Ispitat će se kako kultura oblikuje ciljeve i vrijednosti i kako njihova usklađenost pridonosi osjećaju sreće. Istražit će se proces stvaranja i održavanja smisla u životu u različitim kulturnim kontekstima. Istraživanje će se provesti u petnaestak država Europe, Amerike, Azije i Afrike, a temeljit će se na istovremenoj primjeni kvalitativnih i kvantitativnih metoda.

Drugo područje istraživanja usmjerit će se na afektivnu komponentu sreće, odnosno na spitivanje dinamike raspoloženja i određivanje obrasca promjena raspoloženja. Istražit će se efekti psiholoških i fizioloških komponenti reaktivnosti te efekti stabilnih crta ličnosti.

Treće područje istražit će faktore koji pridonose psihološkoj dobrobiti, kao što su životni ciljevi i aktivnosti u slobodnom vremenu. Odabir slobodnih aktivnosti stvar je osobnog izbora. Pojedinac nad njima ima veću osobnu kontrolu i stoga kroz njih može lakše zadovoljiti svoje psihološke potrebe, ostvariti svoje potencijale i tako povećati psihološku dobrobit.

---

Istraživački tim
Ingrid Brdar, redoviti profesor u trajnom zvanju	ibrdar@ffri.hr
Dianne Vella Brodrick, izvanredni profesor	dianne.Vella-Brodrick@unimelb.edu.au
Veljko Jovanović	j.veljko@yahoo.com
Marko Tončić	mtoncic@ffri.hr
Petra Anić, viši asistent	panic@ffri.hr
Antonella Delle Fave, redoviti profesor	antonella.dellefave@unimi.it
Marie P. Wissing, redoviti profesor	marie.wissing@nwu.ac.za

Red. prof. dr. sc. Ingrid Brdar

Filozofski fakultet

Filozofski fakultet

Filozofski fakultet

---

e-pošta: ibrdar@ffri.hr

---

ReasearhGate
Google Scholar