IMUNOMODULACIJSKA SVOJSTVA PROTEINA GP96 U BOLESNICA OBOLJELIH OD RAKA DOJKE U OVISNOSTI O NJEGOVIM MOLEKULARNIM PODTIPOVIMA


Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu te vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Prema statističkim podacima svaka osma žena oboli od raka dojke, a vrhunac oboljenja je u žena pedesetih godina starosti iako sve učestalije oboljevaju mlade žene. Prema molekularnoj i patohistološkoj klasifikaciji ovisno o izražaju estrogenskih, progesteronskih receptora, HER-2 gena i proliferativnog markera (Ki-67) danas se karcinom dojke dijeli u četiri podtipa: luminal A, luminal B, HER-2 pozitivan i trostruko negativan. Pored važnosti u onkologiji u smislu odabira načina liječenja (kemoterapija, imunoterapija, hormonska terapija), te u odluci o korisnosti neoadjuvantne kemoterapije u odnosu na operativni zahvat navedena podjela ima i prognostički značaj s obzirom da bolesnice s luminal A tipom karcinoma imaju najbolju prognozu bolesti dok je trostruko negativan karcinom dojke najagresivniji karcinom s  najlošijom prognozom bolesti. Luminal A podtip češći je u postmenopauzi i starijoj dobi, dok nažalost u mladih žena prevladavaju agresivniji oblici bolesti kao što su HER-2 pozitivni i trostruko negativni tumori. Poznatno je da se u bolesnika oboljelih od maligne bolesti mijenja imunološki status te da tumori izmiču nadzor nad imunološkim odgovorom.  

Proteini toplinskog šoka (engl. heat shock proteins, hsp) su ubikvitarni, evolucijski konzervirani proteini, esencijalni za život stanice, iako ih s punim pravom tako nazivamo budući da njihova razina izražaja znatno raste u stanici tijekom povišenja temperature. Ovi proteini se dijele s obzirom na njihovu molekularnu težinu na porodice hsp110, hsp90, hsp70, hsp65, hsp60, hsp27. Glavni predstavnik proteina toplinskog šoka unutar grupe hsp90 je 'glukoza – related protein 94' (grp94) ili glikoprotein 96 (gp96). Osim povišenja temperature gp96 raste u stanici i tijekom drugih različitih uvjeta, npr. deprivacija glukoze, stresa, intoksikacije, hipoksije, acidoze, hipoglikemije, infekcije, upalnih bolesti i neoplazmi. Gp96 se može koristiti u imunoterapiji različitih malignih bolesti, te virusnih i bakterijskih oboljenja. Poznato je da autologni tumorski proteini u kompleksu sa gp96 mogu služiti kao cjepivo specifično protiv određenog tumora iz kojeg su izolirani. Na taj način navedeni kompleksi mogu služiti u terapiji i prevenciji ne samo zaraznih nego i autoimunih bolesti. Postoje podaci koji govore da se dendritičke stanice izolirane iz humanog karcinoma, a tretirane sa gp96-peptid kompleksima mogu upotrijebiti za aktivaciju citotoksičnih limfocita T za koje znamo da uz NK stanice predstavljaju glavne imunokompetentne stanice u borbi protiv tumora. Svi načini aplikacije navedenog cjepiva su rađeni, intraperitonealni, intradermalni, subcutani, intravenski, međutim intradermalna aplikacija cjepiva pokazala se najučinkovitijom zbog toga što u  koži ima puno antigen predočnih stanica, kao što su dendritičke stanice i Langerhansove stanice te se s time automatski postiže i jači imunološki odgovor. Pokusi pokazuju da nakon pulsne doze kompleksa hsp – peptid dolazi do predočavanja antigena preko antigen prezentirajućih stanica u sklopu MHC I CD8+ limfocitima te se na taj način postiže zadovoljavajuća i adekvatna vakcinacija specifično protiv antigena (peptida) koji se prezentirao u sklopu hsp. Visoke doze nisu adekvatnije u smislu postizanja određenog imuniteta u usporedbi sa nižim dozama. Vakcinacija može biti profilaktička i terapijska. U literaturi opisane su vakcinacije protiv raznih tumora, naročito melanoma i kolorektalnog karcinoma i metastatskog kolorektalnog karcinoma jetre. Poznati su i podaci u literaturi o uspješnoj vakcinaciji protiv metastatskog melanoma pomoću autolognih gp96 peptidnih kompleksa. Na taj način vakcinacija djeluje imunoterapijski. Terapijsku vakcinaciju poželjno je učiniti u ranim fazama malignih bolesti, ali i prilikom metastatskih bolesti daje obećavajuće i uspješne rezultate. Moguće ju je izvršiti protiv svakog tumora, neovisno o njegovom stadiju, diferencijaciji i histološkom tipu. U novije vrijeme spominje se pak uloga limfocitnog infiltrata u mikrookolišu tumora koji bi mogao imati progostičku vrijednost. Zbog imunoloških zbivanja na granici tumorskog i zdravog tkiva dolazi do promjene u izražaju citotoksičnih i pomagalačkih limfocita što se u posljednje vrijeme dosta istražuje u smislu moguće terapijske implikacije.  

Cilj ovog istraživanja je odrediti promjene u izražaju proteina gp96 u tumorskom tkivu bolesnica oboljelih od karcinoma dojke u ovisnosti o molekulskom podtipu karcinoma dojke (hormonski ovisni karcinom dojke – luminal A, luminal B, HER-2 pozitivan i trostruko negativan). Proteinski izražaj gp96 odredit će se u tumorskom tkivu karcinoma dojke imunohistokemijskim metodama te će se istovremeno odrediti i izražaj pomagalačkih i citotoksičnih limfocita T u tumorskom limfocitnom infiltratu (tumorski mikrookoliš), a time i usporediti izražaj navedenih limfocitnih subpopulacija u usporedbi s proteinskim izražajem molekule gp96. Na taj način zaključit će se kako se mijenja izražaj pomagalačkih i citotoksičnih limfocita T u tumorskom infiltratu u korelaciji sa razinom proteinskog izražaja gp96 te će se time zaključiti o imunomodulacijskim svojstvima gp96 proteina budući da je navedeni protein poznat kao pokretač imunološkog odgovora protiv tumora. Potom će se razina izražaja gp96 molekule kao i citotoksičnih i pomagalačkih limfocita usporediti sa kliničkim stanjem bolesnica (prisutnost recidiva, duljina perioda remisije bolesti, agresivnost bolesti u smislu jačeg metastatskog potencijala – stanje aksile, tj broj zahvaćenih aksilarnih limfnih čvorova, ,prisutnost udaljenih metastaza).

Ovim istraživanjem očekujemo dobivanje novih podataka o promjenama imunosti bolesnica oboljelih od raka dojke u ovisnosti o molekularnom podtipu raka dojke te očekujemo da će znanja stečena o imunološkim promjenama bolesnica oboljelih od ovog najučestalijeg karcinoma razjasniti njihovo različito kliničko ponašanje karcinoma. Saznanja o navedenim imunološkim zbivanjima temelj su gradnje mogućih novih terapijskih puteva te stoga imaju kliničku primjenu i važnost u borbi protiv ove učestale zloćudne bolesti.     

 


Istraživački tim
Domagoj Kustić dkeu@gmx.com
Prof. dr. sc. Elvira Mustač, dr. med. elvira.mustac@medri.uniri.hr
Petra Radolović, dr. med. petra05@net.hr

Dr. sc. Damir Grebić dr. med.

Medicinski fakultet
Medicinski fakultet

e-pošta: damir.grebic@medri.uniri.hr

Doc. dr. sc. Damir Grebić