Utjecaj inzulinske rezistencije na imunološki sustav u debljini i šećernoj bolesti tip 2


Debljina je rastući javnozdravstveni problem koji je vezan za mnoge druge kronične bolesti, između ostalog s razvojem šećerne bolesti tip2 (DM 2). S brojem oboljenih od šećerne bolesti koji u svijetu danas prelazi 425 miliona svjesni smo da šećerna bolest danas poprima pandemijske razmjere. To je stanje karakterizirano povišenom koncentracijom šećera u krvi koja je posljedica brojnih patofizioloških mehanizama, dominantno s razvojem hiperinzulinemije koja je rezultat inzulinske rezistencije, jednog od ključnih patofizioloških mehanizama odgovornih za pojavu hiperglikemije. Šećena bolest tip 2 povezana je s razvojem brojnih mikro i makrovaskularnih kroničnih komplikacija. Neke komplikacije poput kardiovaskularnih komplikacija bolesti, bubrežnog zatajivanja, dijabetične retinopatije ili pak razvoja dijabetičnog stopala dobro su poznate i proučavane, no to nije slučaj i za smanjenu funkciju imunološkog sustava koja je definitivno zapostavljena i nedovoljno proučavana komplikacija. Poznato je da bolesnici sa šećernom bolesti tip 2 imaju češće i teže infekcije poput influenze, respiratornih i urogenitalnih infekcija kao i da češće imaju postoperativne infektivne komplikacije koje mogu biti i životno ugrožavajuće za ovu vulnerabilnu skupinu bolesnika. Ako ovome dodamo činjenicu da su istraživanja na temu disfunkcije imunološkog sustava u šećernoj bolesti vrlo oskudna, postaje nam jasno da ovoj temi trebamo dati prioritet u znanstvenim istraživanjima.  Naša grupa istraživača je ranije pokazala u eksperimentalnom modelu da inzulin utječe na odgovor CD 8 T limfocita u tijeku virusne infekcije. Štoviše, kronična izloženost CD 8 T limfocita visokim količinama inzulina u pretilih miševa bila je povezana sa sniženom funkcijom imunoloških stanica. No, za sada nije poznato da li se ista pojava javlja u ljudi, odnosno da li stanje hiperinzulinemije, koje je prisutno u šećernoj bolesti tip 2 mijenja funkciju humanih T stanica. Stoga nam je cilj u ovom projektu ispitati da li će se rezultati naših animalnih istraživanja ponoviti u humanom modelu. Drugim riječima, da li će visoka količina inzulina u krvi bolesnika sa šećernom bolesti smanjiti funkciju T stanica. Plan je da se u ovaj projekt uključe normouhranjeni i pretili ambulantni bolesnici sa šećernom bolesti, koji dolaze na redovne preglede u endokrinološke ambulante KBC Rijeka. Dodatno, kao kontrolnu grupu uključili bi zdrave ispitanike (studenti Medicinskog fakulteta Rijeka) kao i pretile bolesnike koji nemaju šećernu bolest, a prate se u našim ambulantama u sklopu Poliklinike KBC Rijeka. Plan je da se ispitanicama iz uzorka krvi (kojeg daju zbog potrebe praćenja bolesti i korekcije terapije) pored rutinskog određivanja glukoze natašte, dodatno odredi i razina inzulina te da se uzme preostali dio neiskorištene periferne krvi za potrebe dodatne imunološke analize. Iz periferne krvi izolirat će se T stanice koje će biti podvrgnute procesima in vitro stimulacije kako bi se odredila njihova funkcionalnost. Ovim istraživanjem koje je kompletno neškodljivo i ne zahtjeva nikakav dodatan angažman od bolesnika pored onog rutinskog, tako bi prikupili važne informacije i odgovorili na pitanje da li debljina i šećerna bolest utječu na funkciju CD 8 T limfocita u ljudi. Bolje razumijevanje kako debljina i šećerna bolest tip 2, dvije najveće tihe ubojice modernog doba, utječu na funkciju imunološkog sustava, od velike je važnosti za kliničku praksu ne samo zbog razumijevanja kompleksnih patofizioloških procesa već i zbog mogućnosti eventualnih korekcija terapijskih protokola u ove vulnerabilne skupine bolesnika.


Istraživački tim
Felix Wensveen felix.wensveen@gmail.com
Bojan Polić
Marko Šestan
Inga Kavazović ikavazovic@uniri.hr

Dr.sc Tamara Turk Wensveen dr.med.

Medicinski fakultet
Medicinski fakultet

e-pošta: turk.tamara@gmail.com


MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google Scholar 583 10 10