RAZVOJ PREDIKTIVNOG MODELA ZA PROCJENU KAKVOĆE MORA ZA KUPANJE


Kakvoća mora za kupanje predstavlja jedan od glavnih elemenata koji utječu na odluku o izboru turističke destinacije. EU Direktiva o kakvoći vode za kupanje 2006/7/EC postavila je cilj da do kraja 2015. g, sve vode za kupanje na morskim plažama u EU moraju biti barem „zadovoljavajuće“ kakvoće. Hrvatska je jedna od zemalja koja je uspjela ostvariti navedeni cilj (uz Cipar, Estoniju, Grčku, Latviju, Maltu i Sloveniju), što predstavlja veliki uspjeh za našu zemlju. U cilju održanja Hrvatske u ʺtop 5 zemaljaʺ po kakvoći mora za kupanje u okvirima EU, potrebno je monitoring kakvoće mora na plažama neprekidno razvijati i nadopunjavati, kao i promovirati izvrsnu kakvoću mora na hrvatskim plažama.

Osnovni nedostatak postojećeg monitoringa kakvoće mora na plažama je činjenica da informacije o kakvoći mora za kupanje javnosti postaju dostupne tek nakon što je onečišćenje zabilježeno , što uključuje i period potreban za provedbu analitičkog postupka. Prema referentnim metodama koje se u Hrvatskoj trenutno primjenjuju za određivanje i brojenje mikrobioloških parametara temeljem kojih se vrši procjena kakvoće mora (E. coli i crijevni enterokoki), taj period traje i do cca 60 sati nakon uzorkovanja. Zbog navedenih činjenica, upozorenje o zabrani kupanja na plažama ne objavljuje se u vrijeme kada su one onečišćene, već se takva objava daje kada je onečišćenje najčešće već prošlo. Navedeni vremenski odmak, od pojave onečišćenja do objave rezultata i provođenja daljnjih propisanih mjera, za korisnike plaže predstavlja potencijalni zdravstveni rizik.

EU Direktivom o vodi za kupanje (2006/7/EC) propisane su dvije referentne metode za ispitivanje E. coli u uzorcima vode za kupanje: ISO 9308-1 i ISO 9308-3. U rutinskom monitoringu kakvoće mora za kupanje, nakon revidiranja referentne metode za ispitivanje parametra E. coli (ISO 9308-1) 2014. g., pojavio s problem oko izbora metode koju će se primjenjivati na području EU. Naime, nova verzija ISO norme u području primjene metode nije predvidjela ispitivanje obalnih voda, te je time njena primjena postala upitna. Obzirom da postoje studije koje ukazuju na činjenicu da tijekom primjene u mediteranskim vodama, druga referentna metoda specificirana u EU Direktivi (ISO 9308-3:1998) pokazuje upitne rezultate (uglavnom značajno više vrijednosti kao posljedica lažno-pozitivnih biokemijskih reakcija), što za posljedicu može imati deklasifikaciju područja dobre i visoke mikrobiološke kakvoće, problem izbora metode za procjenu kakvoće obalnog mora postao je još izraženiji. EU Direktiva državama članicama ostavlja mogućnost korištenja i alternativnih metoda,  uz uvjet dokazivanja njihove ekvivalentnosti s referentnom metodom. Rezultati predloženog istraživanja imaju izravan utjecaj na izbor buduće metode koju će se koristiti u nacionalnom monitoringu kakvoće mora za kupanje.

Osim navedenog, kao nadopuna postojećem monitoringu, cilj je razviti prediktivni model, koji omogućuje predviđanje kakvoće mora na pojedinoj lokaciji, a koji se temelji na meteorološkim podatcima i povijesnim podatcima kakvoće mora za pojedinu lokaciju. Na taj način moguće je unaprijed procijeniti kakvoću mora na pojedinoj lokaciji, čime bi se omogućilo preventivno djelovanje i zaštita kupača u rizičnim okolnostima. Ova vrsta modela već je u široj primjeni u SAD-u, dok je na području Europe tek u ranoj fazi razvoja.

Ispitivanje bi se provelo na urbanoj plaži Kantrida u zapadnom dijelu grada Rijeke, koja je smještena u neposrednoj blizini Nogometnog stadiona, a koju tijekom ljeta posjećuje izrazito velik broj kupača. Kakvoća mora kontrolira se na dvije točke ispitivanja: Kantrida – zapad i Kantrida – istok. Ovo područje se smatra, obzirom na kronicitet pojave onečišćenja „crvenom točkom“ Primorsko-goranske županije. Lokacija Kantrida – istok je prema nacionalnim kriterijima (koji su stroži od EU kriterija), četvrtu sezonu zaredom ocjenjena nezadovoljavajućom konačnom ocjenom. Ovo obalno područje karakterizirano je većim brojem priobalnih izvora putem kojih se, zajedno s neposrednim dreniranjem oborinskih voda prema moru, intenzivira prijenos onečišćenja dospjelih u podzemlje uslijed neprikladne odvodnje oborinskih i otpadnih voda ovog dijela grada. Obzirom na utvrđenu pojavnost onečišćenja na ovom dijelu obalne linije, uzorkovanje bi se provodilo učestalo tijekom jedne kalendarske godine, dakle i u vremenu izvan sezone kupanja (kada se rutinski monitoring ne provodi), s ciljem dobivanja obuhvatnije slike o vrsti i porijeklu prisutnog onečišćenja. Gusti niz dobivenih podataka za predmetnu lokaciju omogućio bi usporedbu i tumačenje rezultata u kontekstu ocjene oborinskih i hidroloških prilika tijekom uzorkovanja na širem utjecajnom prostoru. Za ispitivanje koncentracije mikrobioloških pokazatelja kakvoće mora (E. coli) primijenit će se MPN (Most Probable Number) Colilert-18 metoda (HRN EN ISO 9308-2:2014), koja omogućava brže dobivanje rezultata (nakon 18 h inkubacije).

Jedan od novih instrumenata EU Direktive 2006/7/EC je izrada profila mora za kupanje kojim je omogućeno promišljenije i proaktivno upravljanje plažom. Profil mora za kupanje omogućuje procjenu rizika od onečišćenja (od niskog do vrlo visokog). Na temelju rezultata predloženog projekta izvršit će se revidiranje profila navedene lokacije.

Dobiveni rezultati, koji variraju ovisno o meteorološkim i hidrografskim prilikama, predstavljat će temelj za razvoj prediktivnog modela, koji će se inovativno primijeniti na hrvatskoj obali Jadrana. Plaža Kantrida bit će model plaža za razvoj ovog modela, a i njegovu primjenu na širem području.


Istraživački tim
Lado Kranjčević ladd@riteh.hr
Darija Vukić Lušić darija@zzjzpgz.hr
Slaven Jozić sjozic@izor.hr
Vanja Baljak vanjabaljak@yahoo.com
Dražen Lušić drazen.lusic@medri.uniri.hr

doc.dr.sc Dražen Lušić dipl.sanit.ing.

Medicinski fakultet

e-pošta: drazen.lusic@medri.uniri.hr
mobitel:
e-pošta: Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet


MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Dražen Lušić - Google Scholar 128 6 5