Koncept održivosti u obrazovanju budućih učitelja i nastavnika


Među znanstvenicima, stručnjacima i praktičarima postoji konsenzus kako je cilj obrazovanja za održivi razvoj integracija principa, vrijednosti i praksi održivog razvoja u sve aspekte obrazovanja, na sve razine formalnog obrazovnog sustava i u aktivnosti onog neformalnog. Pritom, jedan je od glavnih prioriteta obrazovanja za održivi razvoj upravo obrazovanje budućih učitelja i nastavnika, a oni se najčešće navode kao najvažniji akteri promjena i promicanja održivog razvoja. 

Tako je u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014), u okviru cilja 4.4. Uspostava cjelovita sustava osiguravanja kvalitete inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja, prepoznata kvaliteta učitelja i nastavnika kao najvažnijeg školskog čimbenika koji doprinosi obrazovnom uspjehu učenika pri čemu se pozornost posvećuje osiguravanju kvalitete u području inicijalnog obrazovanja te cjeloživotnog profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika. Upravo implementacija koncepta održivosti u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika te programe cjeloživotnog obrazovanja za stjecanje nastavničkih kompetencija doprinijeti će uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji bi „svakoj osobi trebao omogućiti: razvoj sposobnosti za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim zbivanjima te osposobljenost za prihvaćanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjerenog načelima suvremene demokracije; osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezičnoj zajednici; sposobnost djelovanja u suvremenomu, tehnički razvijenom društvu u kojemu se njeguje aktivan pokret održivoga razvoja, što pretpostavlja stjecanje važnih znanja i vještina, posebice iz područja matematike, prirodnih znanosti, tehnike i informatike te društvenih i humanističkih disciplina; osposobljenost za cjeloživotno učenje i trajno stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za uspješno prilagođavanje promjenljivim uvjetima života i rada; razvoj osobnih kreativnih potencijala i njihovo korištenje za vlastitu dobrobit i dobrobit društva u cjelini.“ (MZOS, 2014. str. 42).

U relevantnoj se literaturi navode tri glavna ishoda (visokog) obrazovanja u kontekstu održivog razvoja, odnosno studenti bi po završetku obrazovanja trebali imati: (I) znanja o najvažnijim pitanjima održivosti, (II) trebali bi razviti vještine da djeluju na održivi način i (III) trebali bi imati stavove i vrijednosti koje ih usmjeravaju da se ponašaju u smjeru održivosti (Chalkey, 2006). Osobe kod kojih su zastupljeni svi navedeni preduvjeti, u recentnoj se literaturi nazivaju “građanima održivosti“ (Wals, 2015; Wals i Lenglet, 2016), a glavni cilj obrazovanja za održivi razvoj je kultiviranje upravo takvih budućih članova našeg društva - “održivo” odgovornih i aktivnih građana (UNESCO, 2017). Polazeći od tih pretpostavki, glavni je cilj ovog istraživanja ispitati indikatore građanstva održivosti koji se odnose na stavove, vrijednosti i ponašanja budućih učitelja i nastavnika. Osim toga, cilj je istraživanja ispitati spremnost budućih učitelja i nastavnika da implementiraju obrazovanje za održivi razvoj u budućem radu, te provjeriti međuodnos zastupljenosti indikatora građanstva održivosti kod budućih učitelja i nastavnika i njihove subjektivne procjene spremnosti na implementaciju obrazovanja za održivi razvoj. 

S obzirom na nedostatak spoznaja o ishodima obrazovanja učitelja i nastavnika u smjeru održivog razvoja u nacionalnom, ali i međunarodnom kontekstu, ovo će istraživanje pružiti jedinstvenu priliku da dobijemo uvid u odrednice spremnosti budućih učitelja i nastavnika na implementaciju obrazovanja za održivi razvoj. Pokušat ćemo dati odgovor na pitanje jesu li budući učitelji i nastavnici spremni integrirati aspekte održivog razvoja u budućem radu i o čemu ovise njihove procjene spremnosti. 

S obzirom na nedostatak istraživanja o ishodima obrazovanja učitelja i nastavnika u kontekstu održivog razvoja, kao i na nedostatak znanstvenika i stručnjaka u području obrazovanja za održivi razvoj u Hrvatskoj planirano će istraživanje doprinijeti znanstvenom profiliranju Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u području obrazovanja za održivi razvoj. Predložena potpora nadovezuje se na tekući projekt „Formalno obrazovanje u funkciji održivog razvoja“ (HRZZ) koji je usmjeren istraživanju pitanja koliko formalni sustav obrazovanja u Hrvatskoj doprinosi razvoju građana održivosti i kakvu viziju obrazovanja za održivi razvoj predviđamo u 2030. godini, a obuhvaća  više razina hrvatskog obrazovnog sustava: srednjoškolsko, visokoškolsko obrazovanje te obrazovanje odraslih. Članovi se Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci aktivno i sustavno bave tematikom obrazovanja za održivi razvoj i na taj način doprinose prepoznatljivosti Odsjeka, Fakulteta i Sveučilišta.


Istraživački tim
Siniša Kušić skusic@ffri.uniri.hr
Bojana Ćulum bculum@ffri.hr
Nena Rončević nena.roncevic@ffri.uniri.hr
Nena Vukelić nvukelic1@ffri.hr
Nadja Čekolj nadja.cekolj@uniri.hr

doc. dr. sc. Siniša Kušić

Filozofski fakultet

prostorija: F-324
e-pošta: skusic@ffri.uniri.hr
mobitel: +385 (0)98 176 3446
telefon: +385 (0)51 265 709

Google scholar
CROSBI